zeslike

ZENICA

Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina grada je 500 km², a broj stanovnika iznosi oko 130 hiljada.
Historija Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.
Srednjovjekovna BosnaHistorija o srednjovjekovnoj Zenici XIII. i XIV. vijeka vrlo je nedostatna. Postoji tek jedna mala vijest iz 1244. godine vezana za povelju mađarskog kralja Bele IV. Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije se Zenica spominje u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.
U razdoblju srednjeg vijeka, tačnije 1370.godine spominje se naselje Klopče, kao i obitelj toga imena, 8. januara 1404. godine bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv.Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio države i rijeke Bosne.
Osmansko dobaU vrijeme vladavine Osmanlija (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova poznata kao Čaršijska džamija, Osman-Ćelebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima. U jednom opisu iz 1697. godine govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi krajem 18. vijeka u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati, a u 19. vijeku i Jevreji.
Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije, te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom smislu izdvaja zenička čaršija sa prepoznatljivim obilježjima.
Austrougarsko dobaGrade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
Dvadeseti vijek [uredi]Početkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. godine tu je živjelo 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885. godine, dvije katoličke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva itd.
Dvadeseti vijek u Zenici obilježen je nizom zanimljivih, tipičnih i neobičnih manifestacija, pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom djela stanovništva, njegovom proleterizacijom, ali i miješanjem gradskog-evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvjema činjenicama Kazneni zavod i Željezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom života ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih devedeset godina.
U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem čuvene Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, što je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti. Dimenzije antifašističke borbe su bile nažalost, određivane njihovim ideološkim određenjem što će u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslućenih razmjera.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zenica imala je 145.517 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Zenica, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Sredinom 2007 godine općina Zenica kao jedinstvena urbana cjelina proglašena je gradom.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Zenica, popis 1991.ukupno: 145.517
Bošnjaci - 80.359 (55,22%) Hrvati - 22.510 (15,46%) Srbi - 22.433 (15,41%) Jugoslaveni - 15.654 (10,75%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 4.561 (3,16%)
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Zenica, popis 1991. ukupno: 96.027
Bošnjaci - 43.154 (44,93%) Srbi - 18.312 (19,06%) Hrvati - 15.809 (16,46%) Jugoslaveni - 14.703 (15,31%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 4.049 (4,24%)
Gradska naseljaGrad Zenicu sačinjavaju sljedeća naselja - urbane cjeline:
Lašva, Dusina, Gornja Višnjica, Janjići, Janjički Vrh, Gumanci, Drivuša, Gornje raspotočje, Dolača, Raspotočje, Krč, Gornja Zenica, Popova bašta, Vardište, Gornja broda, Donja broda, Rujev do, Lokvine, Čajdraš, Stranjani, Gornja gračanica, Tetovo, Gradišće, Briznik, Podbrežje, Brist, Vardište, Vranduk, Donja Gračanica, Jelina, Topčić Polje, Nemila, Orahovica, Šerići, Bistričak, Banlozi, Obranovci, Kozarci, Pridražići, Donja Vraca, Koprivna, Varošište, Gornja Vraca, Vražale, Dobriljeno, Janjac, Osojnica, Jastrebac, Kolići, Smajići, Pehare, Kanal, Pojske, Gornje Crkvice, Crkvice, Staro Radakovo (Babina Rijeka), Hamida, Babino, Puhovac, Seoci, Ričice, Klopče, Novo Radakovo, Gornje Klopče, Perin Han, Tišina, Mošćanica, Gorica, Putovići, Putovičko polje, Lukovo polje, Bilimišće, Odmut, Jalija, Sejmen, Londža, Centar sa Starom Čaršijom i Kineskim zidom, Pišće, Kanare, Nova Zenica, Bilino polje, Carina, Blatuša, Pečuj, Kamberovića polje,Meokušnice
Ostala naseljena mjestaKaračevina, Dolipolje, Božići, Kosa
Zvanična obilježjaGrad Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije - simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka - sjeverne kapije grada, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec - simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići - simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda.
Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom. Kontura rijeke je bijela. Zastava grada Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave.
Uslovi i način upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.
Privreda Zenica je poznat industrijski centar. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.
U predratnom periodu (1990. godine) u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m² tkanine, 158.000 hl mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.
Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatovati da je rat ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.
Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.
ObrazovanjeU Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.
Zenica je univerzitetski grad. U Zenici djeluje nekoliko fakulteta: mašinski, metalurški, pedagoški, pravni, ekonomski, zdravstveni i islamski pedagoški fakultet.
Nevladine organizacijeIzviđači su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa im pomažu odrasli članovi organizacije. Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem (socijalizacijom djece) i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu kako u civiliziranom svijetu, tako i u divljini. Izviđačka organizacija u Zenici obilježila je 2007. godine svoju 55. obljetnicu kontinuiranog postojanja. Od osnutka do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je oko 100 hiljada mladih ljudi različitih opredijeljenja.
EkologijaZenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslje agresije na BiH, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, je bila onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelimično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija "Eko pokret", a kasnje i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.
Tako je uz njihovo zalaganje sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni BiH kao i "Eko pokret" se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.
SportTribine na atletskom stadionu u Kamberovića poljuZenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizičke kulture. Zenički sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj sportskoj sceni.
Nogometni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, "Čelik" je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa.
Radovi na izgradnji poslovno-sportskog centra u Zenici (Kamberovića polje)Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Čelika", koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak BiH.
Od 1992. godine, zapažene međunarodne rezultate ostvarili su: teniserka Mervana Jugić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatista Arnel Kalušić itd.
U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa težištem na alpinizam i sportsko penjanje.
Spisak sportskih klubova u ZeniciAeroklub "Zenica" Asocijacija radioamatera Asocijacija radio amatera radio klub "Zenica" Atletski klub "Zenica" Biciklistički klub "Zenica-Metalno" Bokserski klub "Čelik" Invalidski odbojkaški klub "Bosna" Judo klub "Policajac" Karate klub "Hasen-do" Karate klub "Zenica-Mladost" Košarkaški invalidski klub "Bosna" Klub borilačkih vještina "Isak" Klub ekstremnih sportova "Scorpio" Košarkaški klub "Čelik" (žene) Košarkaški klub "Zenica-Čelik" Košarkaški klub "Željezara-Zenica" (žene) Klub sjedeće odbojke "Zenica 92" Malonogomentni klub "Drugari" Nogometni klub "Borac" (Tetovo) Nogometni klub "Iris" (žene) Nogometni klub "Čelik" Nogometni klub "Nemila" Nogometni klub "Zenica 97" Nogometni klub "Zlatni ljiljan" Nogometni klub "Željezničar" Odbojkaški klub "Zenica" Odbojkaški klub "Ruki" Plivački klub "Željezara" Plesni klub "Latino" Ragbi klub "Čelik" Ragbi klub "Rudar" Ragbi klub "Zenica 72" Rukometni klub "Čelik" Smučarski klub "Zenica" Stonoteniski klub "Mladost" Stonoteniski klub "Željezara" Streljački klub "Zenica" Šahovski klub "Čelik" Šahovski klub "Preporod" Teniski klub "Čelik" Udruženje građana sportskih ribolovaca RD "Bistro" Zenica
Zenički načelnici Ahmetaga Mutapčić Ali ef. Harmandić (1908-1913) Mahmud ef. Tarabar (1913-1917) Osman ef. Mutapčić (1917-1923]] Dr. Ivo Ghey (1923-1925) Ahmed Mutapčić (1926-1931) Dr. Abdul Aziz Asko Borić (1932-1935) Eniz Mutapčić (1935-1936) Mehmedalija Tarabar (1936-1941) Ismet Salčinović (1941-1945) Mustafa Čolaković (1945) Mustafa Mujagić (1945) Dr. Abdul Aziz Asko Borić (1945-1946) Jozo Marčinković (1945-1948) Veljko Bilanović (1949-1950) Nikola Spaić (1951-1952) Safet Uzunović (1950-1955) Đuro Vekić (1955-1959) Milko Križanović (1959-1960) Ezher Arnautović (1960-1965) Vinko Jelčić (1965-1966) Muhamed Berberović (1966-1970) Abdulah Mutapčić (1970-1974) Vinko Jelčić (1974-1978) Nikola Mirković (1978-1982) Salim Tarabar (1982-1983) Muhamed Pašalić (1983-1984) Nikola Telebak (1984-1985) Omer Filipović (1986-1988) Bogdan Kolar (1988-1990) Ibrahim Alispahić (1990-1992) Besim Spahić (1992-1997) Ferid dr. Alić (1997-2000) Prof Dr. Zakir Pašalić (2000-2004) Husejin Smajlović (2004 - )
Poznati Zeničani Privrednici i društveni djelatnici
Stanko Tomić, privrednik, bivši generalni direktor Željezare Zenica Alojz Derling, privrednik, tvorac preduzeća "Vatrostalna" Žarko Radovanović, pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine Vlado Adamović, pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine Ružica Stanojević, nastavnica i odbornik u opštinskom parlamentu u Kristijanstadu (Švedska) Naučnici
Amer Smailbegović, geofizičar i zaposlenik NASA-e Kemal Kapetanović, naučnik (in memorandum) Fikret Ibrahimpašić, muzeolog Semir Osmanagić, arheolog Književnici
Kemal Mahmutefendić, pisac Selim Arnaut, pjesnik i kolumnista sedmičnjaka "Ljiljan" Džemaludin Alić, pisac Željko Vuković, pisac i novinar (Norveška) Lamija Begagić, pisac, urednica književnog web-magazina Omnibus i dječjih časopisa Palčić i 5Plus Borka Tomljenović, pisac Željko Grahovac, pisac, urednik je časopisa "Život" Muharem Omerović, pisac Željko Škuljević, pisac, filozof, prorektor Univerziteta u Zenici Nasko Frendić, pisac, publicista, urednik i kritičar Novinari
Josip Dujmović, novinar, publicista i osnivač nagrade Davorin Selvedin Avdić, novinar i publicista Vlastimir Jović, novinar Zehrudin Isaković, novinar i režiser, direktor Fene Mensur Čamo, novinar i urednik Radija Slobodna Evropa (in memorandum) Umjetnici
Glumci, Režiseri, Pozorišni i filmski radnici
Danis Tanović, filmski režiser, dobitnik Oskara Haris Burina, filmski i pozorišni glumac Radovan Marušić, pozorišni scenograf i književnik Žarko Mijatović, filmski i pozorišni glumac Slobodan Stojanović, pozorišni reditelj i novinar (in memorandum) Tarik Filipović, glumac i TV voditelj Dinko Tucaković, filmski direktor, Direktor Jugoslovenskog filmskog Arhiva (Srbija) Jasna Ornela Bery, filmska glumica Danijel Ljuboja, pozorišni glumac, član je ansambla ZKM-a (Hrvatska) Snežana Marković, glumica Jasmin Dizdar, filmski režiser Muzičari
Milenko Karović, dirigent, prvi čovjek Omladinskog hora u Zenici Sandra Bagarić, sopranistica i TV voditelj Dajana Akrapović, violist Sanela Redžepagić, mezzo-sopran Edin Karamazov, muzičar međunarodnog karaktera, majstor lutnje Enes Bajramović - gitarista i kompozitor, Cod, Ambasadori Aljoša Buha, muzičar, basista, Crvena jabuka, Kongres (in memorandum) Darko Jelčić, muzičar, bubnjar, Crvena jabuka Dženan Hodžić, alias Dr. Zo - reper Likovni umjetnici
Ljubomir Perčinlić, slikar Alija Kulenović, slikar i profesor atomske fizike Rizah Kulenović slikar, superintendant muzea Leonardo da Vinci u Karlskroni (Švedska) Zoran Džapo, slikar, profesor na Academy of Art u Zagrebu (Hrvatska) Tomislav Perazić, slikar Miroslav Župančić, kipar Snježana Vidović, slikar (Njemačka) Hasan Begičević, slikar (in memorandum) Manekeni
Dinka Delić, manekenka, mis Yugoslavije 1984 Ema Alagić, manekenka, bivša mis Turizma Sportisti
Košarkaši
Emir Mutapčić, bivši košarkaš i košarkaški trener Zoran Savić, bivši košarkaš, generalni menadžer Barselone (Španija) Mensur Bajramović, košarkaški trener i selektor BiH reprezentacije Dževad Alihodžić, košarkaš Teoman Alibegović, košarkaš Kenan Bajramović, košarkaš Emir Preldžić, košarkaš Nogometaši
Alojz Renić, bivši nogometaš i nogometni trener Bekim Dino Pašalić, fudbalski menadžer (Španija) Elvir Bolić, nogometaš Nermin Šabić, nogometaš Mladen Krstajić, nogometaš, Schalke04 (Njemačka) Bruno Akrapović, nogometaš Mirsad Hibić, nogometaš Aldin Džidić, nogometaš Sandro Bloudek, nogometaš Ragbisti
Suad Kapetanović, ragbista, osnivač Ragbi kluba Zenica (Čelik), trener Ragbi kluba Tatra iz Praga (Češka) Skijaši
Otto Lang, skijaška legenda i filmski producent (SAD) (in memorandum) Vaterpolisti
Zoran Janković, vaterpolista, zlatna medalja XIX Olimpijada - Mexiko City 1968 Judisti
Sensei Nihad Mehmedović, judista, trener, crni pojas 3. dan (Kanada) Strijelci
Mirjana Horvat, strijelac, Srećko Pejović, strijelac, svjetski rekorder Sanja Sinanović, strijelac Amir Ljuca, strijelac, streljački trener (in memorandum) Sportski radnici
Jozo Mandić, nogometni sudija
Gradovi prijatelji [uredi]Gelsenkirchen, Njemačka Hunedoara, Rumunija Uskudar, Istanbul, Turska Karsijaka, Izmir, Turska Lulea, Švedska Termitau, Kazahstan Fiorenzuola D'Arda, Italija Zalaegerszeg, Mađarska

ZENICA
Zenica (Cyrillic: Зеница) is an industrial city and third largest city and municipality in Bosnia and Herzegovina. It is the capital of the Zenica-Doboj Canton of the Federation of Bosnia and Herzegovina entity. Zenica is located about 70 km (43 mi) north of Sarajevo and is situated on the Bosna river, surrounded by mountains and hills.
The town's Stara čaršija (old quarter) contains several attractions, including a synagogue, which is now the City Museum and Art Gallery. There is also a mosque (Čaršijska mosque), an Austrian fountain and an old bey's farm house (Hadžimazića House). Today Fatih Sultan Mehmed Barracks of the Turkish Armed Forces is also based in Zenica within the peace-keeping activities of European forces in the country.
HistoryThe urban part of today's Zenica was formed during several specific periods which can chronologically be dated to the time of Neolithic community, Illyrian old towns ruins, Roman Municipium Bistua Nuova, and the most important archaeological find, an II to IV century AD, Early Christian double Basilica, in addition to it there is only one more like that identified so far in entire Europe. Ruins of an ancient settlement were founded not far from Bilimišce(part of the town on the south-eastern side) in the villages of Putovici and Tišina, with objects like Villa Rustica, baths, pagan temples and a variety of different structures which dominated the scenary of the environment.
The age of independence of the medieval Bosnian Kingdom is directly connected with Zenica, above all with the stone table of the Grand Magistrate Gradiša and the rule of Bosnia by Ban Kulin (Governor) in the second half of the XII century. An Act of Abjuration was sign in Bilino Polje (where the city's football stadium is today) by Kulin with the representatives of the Pope, and that action symbolized the end of an era. The Act determines the facts of the political powers of that time. The closeness to the stony fortress of Vranduk, then to the residence of the Kings of Bosnia at Bobovac and to the village Janjici where the Did, the High Priest of the Bosnian Church use to preside along with its Stecaks (type of a medieval tombstone founded only on the territory of Bosnia and Herzegovina and some parts of Croatia, Montenegro and Serbia) in the villages of Puhovac and Pojske and the local population with its clerks, writers and builders of that time, who had left their own mark in history, points to the facts and gives evidence of the special significance of this region in the Middle Ages. By its old names Bistua Nuova, Bilino Polje (Bilin's Field), Brod and finally Zenica from the 20th of March 1436 this town has remained connected to the central parts of the Bosnian State and stands in the middle of the river Bosna's flow.
Zenica is the place of origin of the Serbian House of Petrovic dynasty that migrated in the 14th century to Herzegovina and would rule Montenegro for over two centuries.
During the rule of the Ottoman Empire (1463 - 1878) and by the fact that the changes to the main trade road had reorganized the function of the town, accept during a brief period until 1557, when Zenica was the residence of Brod's Kadi (Ottoman judge, handles both religious and secular affairs of his subjects), Zenica was a small town with its own individual look and several mosques: Sultan Ahmet's, Osman Cheleby's, Seymen and Jali mosques, with a Madrassa (Islamic religious school), founded in 1737 and several lower primary schools, with interesting Ottoman tombstones, gardens, inns and several stopping inns for caravans. In one description from the year 1697, Zenica is mentioned as a delta of Nile, where melons grow and where the entire landscape is very pleasant. It is assumed that Zenica had 2.000 inhabitants at that time and all were mostly Bosniacs, while Serbs and Croats are mentioned in the documents at the end of XVIII century and in the XIX century Jews are also mentioned.
The raids of Eugene of Savoy have been marked as dark times which left a lot destruction and caused an exodus and after the year 1697, Zenica had started to stabilise and to distinguish itself in the administrative, urban, economical and topographical characteristics all of which have opened the paths to the prosperity that followed in the XX century. At the end of XIX century, during Austro-Hungarian occupation, there were investments in capital projects that had wider social and economic importance, and were soon to become life and fate of Zenica. Those projects include a railroad from Bosanski Brod to Zenica built in 1879, Coal Mine b. in 1880, Paper Works b. in 1885, Steel Factory b. in 1892 and a Detention Facility b. in 1886, all of these investments caused a chain of changes in both the quality and quantity of city's development.
Lamela, the tallest building in ZenicaIn the begging of the XX century, there was an urban boom and the official State Register for the year 1910 shows that for only a few years the number of population had increased to 7.215 inhabitants. It is evident that there is a huge urban acceleration. The Orthodox Church was built in 1882, two Catholic Churches in 1910, a Synagogue in 1903, several motels, hotel, school, plumbing system, modern road and etc. The Twentieth Century is marked by several interesting, typical and unusual manifestations, including increased industrialization especially after 1938 and the construction of the rough rail, pauperization of parts of the population, the rise of power of the working class and the mixture of Greater European understandings with the domestic Bosnian mentality and local customs. The city that has developed has different functions and purposes, especially after having to cope with the fact that it has a Detention Facility on one side of the town and a Steel Factory on the other. But is has also a valuable gift, the lives of its inhabitants are closely connected, the Stone Bridge binds the house of Kosta Jefic and Osmanaga Mehmedic along with the Jewish Synagogue for full ninety years.
Older part of the town at nightDuring Second World War and the preparation for the uprising, there was a struggle of the local population to survive and maintain its existence and respect, that can be seen in the famous Resolution of the Muslims of Zenica, which was sighed in May of 1942 and the formation of its authentic symbol, a Muslim militia in the villages of Šerići, Doglodima, Babino and throughout rise of the partisan movements. All of these struggles had their own hard demands and burdens. That was the dimension of the resistance of Zenica, the town did not have greater damages, terror nor human causalities, which is the fact of first class importance and significance. It is regretful that the goals of the antifascist struggle collided with the ideological determination, which had some dire and unexpected consequences in the aftermath of the war.
The most prominent growth of Zenica started after the partisans liberated the small town in 1945 and began to develop the steel industry. During those years new buildings were constructed there and the town grew rapidly, spreading to encompass Bilino Polje, Klopce, and Radakovo, all villages during the Ottoman period. Many apartment blocks were built to house the new miners.
In 1948 the population was only 12,000 people, but by 1961 it had grown to over 30,000. In 1981 the town had over 63,000 people, and in the last census taken 1991 Zenica was a city of some 96,027 people. Zenica has seen a sixfold increase in its population in the past 50 years.
In 1991, just one year before the Bosnian War, Zenica was the headquarters of one of the first private and independent radio stations in all of Eastern Europe, Radio CD-CEMP. In the spring of 1993, Zoran Misetic, a journalist and the owner of the Radio CD-CEMP, was awarded with the Belgian Award for Independent Journalism; “Pen Of Peace”.
During the Bosnian War, the demographics of the city were altered to a certain extent, whereby the city received a large number of ethnic Bosniak from other parts of Bosnia while the Serb population left Zenica to parts of Serb controlled Bosnia. During the Bosnian war, Bosniak forces received financial and military aid only from Islamic countries because West had enforced an arms embargo on the newly formed state. Today, Zenica is trying to regain economic influence it used to have before the war. One of the biggest steel mills in South Central Europe has been privatized and now bears name of the Mittal Steel Corp.
Demographics
1971112.447 total
Muslims - 61.204 (54,42%) Croats - 24.658 (21,92%) Serbs - 21.875 (19,45%) Yugoslavs - 2.133 (1,89%) Others - 2.577 (2,32%)
1991Municipality - total: 145.517
Muslims by nationality - 80,359 (55.22%) Croats - 22,510 (15.46%) Serbs - 22,433 (15.41%) "Yugoslavs" - 15,654 (10.75%) others and unknown - 4,561 (3.16%) Town of Zenica - total: 96,027
Muslims by nationality - 43,154 (44.93%) Serbs - 18,312 (19.06%) Croats - 15,809 (16.46%) "Yugoslavs" - 14,703 (15.31%) others and unknown - 4,049 (4.24%)
2005In 2005, population of Zenica municipality included 88% Bosniaks and 7% Croats.
Location of ZenicaFortress Of VrandukZenica, for many of its characteristics and features, is a specific urban and economic area. Its peculiarities originate from both its geographic location, since it is situated in the very center of Bosnia and Herzegovina, and the economic and social character of its development.
Zenica is situated in one of the largest and most beautiful valleys in the middle part of the River Bosna by which the state has got its name. The River Bosna well is in Ilidža near Sarajevo and its mouth into the River Sava near Bosanski Šamac, which make it a natural north south corridor. The Zenica valley itself is stretching from Lasva canyon in the south, to Vranduk canyon to the north.
The main rail and road communications pass through the River Bosna valley. Sarajevo and Tuzla airports are not far away from the region. With comparatively good roads (for the present Bosnian-Herzegovian circumstances), and standard gauge railway roads (with two tracks from Doboj to Zenica), Zenica is well connected to the north, west and east of the country. What is particularly important for its economic development is the access to sea via rail and roads. European corridor of the future north-south highway also passes through Zenica.
Zenica - Doboj CantonZenica is a seat of Zenica-Doboj Canton. It is the center of the Canton in terms of administration, politics, economy, culture, education, science and sports.
Zenica-Doboj Canton is situated in the middle part of River Bosna valley, as well as on the banks of the River Krivaja, Usora and its confluents. Geographically, the area is equally distributed into the river valleys gradually elevating into the range of low hills, and then into the high mountains. Judging by this fact, one could make a conclusion that the area of Canton offers various opportunities: from agriculture in the valleys, cattle breeding and fruit growing in the hilly landscapes, to the exploitation of one-hundred-year old deciduous and periwinkle forests in the mountains.
Zenica – Doboj canton covers the area of 3,904 square kilometres (1,507 sq mi), with its 427,000 inhabitants. This Canton is composed of the following municipalities: Zenica, Kakanj, Visoko, Breza, Vareš, Olovo, Maglaj, Zavidovići, Žepče, Tešanj, Usora and Doboj South. Transport communications and industrial infrastructure have been relatively well developed. Geographic location of the Canton offers good communications with the central European countries. Those countries are connected with the Adriatic Sea via railroad going the way down through the River Bosna valley, crossing the whole territory of the Canton. The same route will be utilized for Sarajevo-Zenica highway being registered as a corridor of the European highway network. It is going to connect Budapest to the Adriatic Sea and Ploce port. The construction of the highway has already started.
Industry of Zenica – Doboj Canton is mainly characterized by two of its features: mono structure of its production facilities and large business systems. Zenica has been identified with its huge Steel Factory for decades, Zavidovici with its furniture factory Krivaja, Visoko with its leather-textile combine, Kakanj with its brown coal mines and Power Plant, etc. This paradox of socialism aspiring towards economic gigantism has a good chance of turning into one of the most realistic development opportunities for the Canton. Renewed production in these large systems offers practically unlimited opportunities for starting the whole range of small and medium-sized companies. With the skillful workforce and highly liberal and active management, one can establish all kinds of very successful businesses.
Privatization is a strategic goal of the economic development of the Canton. Presently, the state is the owner of the industrial facilities, large portion of land and all natural resources. Macroeconomists see the exceptional opportunity in the privatization process bringing forward positive results.
GeographyZenica is a town located in the valley of the river Bosnа on the height of 316 metres (1,037 ft) above sea level. It is the economic centre of Bosnia and Herzegovina. Zenica is distanced 70 kilometres (40 mi) from the capital Sarajevo, north, by the valley of the river Bosna. The closest airport is in Sarajevo, which can be reached by the motor road next to the river and throughout the Stup knot.
Surface: 500 square kilometres (190 sq mi) Geographic latitude and longitude: 44°12' and 17°56' Height above sea level: 316 metres (1,037 ft) Cultivable soil: 64.14 square kilometres (24.76 sq mi) (12.69 %) Forests: 37.84 square kilometres (14.61 sq mi) (60.90 %) Pastures: 11.81 square kilometres (4.56 sq mi) (2.34 %) Meadows: 72.63 square kilometres (28.04 sq mi) (14.37 %) Before the Second World War, the town had 15,000 inhabitants, before the last war the town had 150,000 inhabitants, while town's population today is in excess of 170,000.
Twin citiesGelsenkirchen, Germany Hunedoara, Romania Üsküdar, Turkey Karşıyaka, Turkey Luleå, Sweden Temirtau, Kazakhstan Fiorenzuola d'Arda, Italy Zalaegerszeg, Hungary

petak, 3. srpnja 2009.

Nema komentara:

Objavi komentar

Arhiva bloga

posjetite:

SAT

BROJAČ POSJETA

Pratitelji